Pre dolaska Slovena, na teritoriji sadašnje Hrvatske su živeli Iliri koje su osvojili Rimljani u I veku naše ere.
Hrvati su naselili ovo područje u VII veku i osnovali dve kneževine: Panonsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku.
U vreme primorsko-hrvatskog kneza Branimira, ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom pape Ivana VIII od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličku veru u IX veku.
Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je kralj Tomislav u jedinstveno kraljevstvo. 925. godine kralj Tomislav je ujedinio dve kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je moćna država sve do 1102. godine kad je pripojena Mađarskoj.
Mohačka bitka 1526. godine je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije Jagelovića. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, Osmansko carstvo osvaja Liku, Dalmaciju, i Slavoniju. Kasnije, sa slabljenjem turskog-osmanlijskog carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593. godine), mnoga hrvatska područja postupno podpadaju pod Austrijsku vlast. Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. veka ali Hrvatska gubi deo svoje autonomije nakon revolucije 1848. godine.
Nakon Prvog svetskog rata, Hrvatska je postala deo kraljevine Srba, Hrvata, i Slovenaca. Politički konflikt sa Beogradskim režimom okarakterisao je ovaj period sve do smrti prve Jugoslavije 1941. godine.
Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Europi u kojoj je organizovan oružani otpor nacističkom i fašističkom poretku, 22.06.1941.
Nakon Drugog svetskog rata, Hrvatska postaje deo federativne Jugoslavije.
Nakon smrti utemeljitelja Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita 1980. godine počeo je njen raspad.
Stranka Franje Tuđmana (HDZ) pobedila je na prvim slobodnim izborima u Hrvatskoj 1990. godine.
Hrvatska je tokom rata postala članica Ujedinjenih nacija.
Najranije kulture na tlu Hrvatske javljaju se u doba neolita i eneolita (kultura metalnog doba).
Hrvatska razvija snažne veze sa mediteranskim grčkim kulturama (grčke kolonije na ostrvima). Za vreme Rimskog Carstva Dalmacija je rimska provincija sa središtem u Splitu (Salona). Nakon propasti Rimskog Carstva Dalmacija potpada pod kulturni utjecaj Vizantije.
U ranohrišćansko doba grade se male crkve raznovrsnih oblika tlocrta (najčešće kružne i križne s kupolicama). Zanimljiva je tadašnja kamena dekoracija - poznati hrvatski pleter. U razdoblju renesanse javljaju se višebrodne bazilike sa apsidama (katedrale u Rabu, Zadru i Trogiru), te nastaju čuveni portali katedrale u Splitu (drvena vrata majstora Buvine) i Trogiru (vrata majstora Radovana).
Gotika se javlja prvenstveno u sjevernoj Hrvatskoj (gradnja Zagrebačke katedrale). Dalmacija u 15. st. diše pod utjecajem Venecije. Razvija se stil cvetne gotike. Vrhunsko delo je Šibenska katedrala koju je UNESCO uvrstio u popis svetske zaštićene baštine. U Dubrovniku se u doba renesanse grade palate, Knežev dvor, gradske fontane.
Barokni stil prvenstveno se razvija u sjevernim područjima (Zagreb, Varaždin, dvorci hrvatskog Zagorja), a nastaje iluzionističko slikarstvo
Hrvatska gastronomija, uz obalu i na ostrvima, izrasla je na tradiciji prirodne i zdrave mediteranske prehrane zasnovane na jelima od povrća uz dodatak maslinova ulja, ribi i školjkama, vinu, kozjim i ovčjim sirevima, a od voća agrumima, maraskama, grožđu, smokvama i bademima.
Povrće se kuva na malo vode i začini maslinovim uljem i pospe začinskim travama kao što su ruzmarin i kadulja, bosiljak, mažuran. Riba se pravi na brudet, reš ili peče na žaru, a meso pečeno pod pekom dobija jedinstven ukus. Kao predjelo se nude različiti sirevi, dimljeni, mladi ili iz ulja, a poslužuju se s pršutom i maslinama. Za dezert preporučuje se sveže ili sušeno voće, kolači i obavezno se serviraju uz dodatak voća i orašastih plodova.
Istarska kuhinja
Istarski pršut, rižot i tesenine (ravioli, fuži...) s plodovima mora, u unutrašnjosti divljač, šparoge i tartufi, dimljene kobasice, za desert jela od kestena (veliki istarski maruni). Istarska je kuhinja vrlo aromatična pa se hrani dodaju mnoge začinske trave, ruzmarin, bosiljak, mažuran, kadulja....
Dalmatinska kuhinja
Prvo mesto pripada ribi koja se priprema na gradele, brudet ili na roštilju, ali se nudi i kao usoljena i marinirana. Od začina prevladavaju lovor i češnjak kao i nezaobilazno maslinovo ulje. Školjke i rakovi pripremaju se na buzaru, a dalmatinski mesni specijalitet je pašticada s njokima. Tipično dalmatinske poslastice su fritule i rožata
Hrvatska vina
Istra i Kvarner: vrbnička žlahtina, malvazija, chardonnay, merlot, teran, borgonja, muškat bijeli
Severna dalmacija: primoštenski babić, drniški merlot, debit (popularno bijelo vino regije)
Srednja i južna dalmacija: dingač i postup, carsko i kneževo vino, potomje, pelješac, putniković, rukatac, sv. Ana, bolski plavac, bolski opolo, bogdanuša, drnekuša, parč, mekuja, pelegrin, zlatan otok, pošip, maraština, grk, plavac, admiral, lastovska maraština, viška vugava…
Hrvataska se graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Federacijom BiH, Srbijom i Crnom Gorom i ima izlaz na Jadransko more. Glavni grad, Zagreb, nalazi se u severozapadnom delu zemlje.
