

Mirnim i ravnim izgledom slični su Istri. Sastavljeni su od gotovo vodoravnih krečnjaka, s dobro izraženim slojevima. Oni su svetle boje, zrnaste strukture i prilično porozni, pa se cene kao dobar kamen za gradnju. Ostrva su prekrivena masnom crvenicom. Izloženi su morskim uticajima te imaju blagu klimu sa prosečnom zimskom temperaturom vazduha 5,8°С, proletnjom 12,5°С, letnjom 22,8°С i jesenjom 14,8°С. Bura dopire jako oslabljena, a sneg pada izuzetno retko i brzo se otopi. Godišnja količina padavina nije velika i maksimum je u oktobru, ali je relativna vlaga velika zbog ekoloških razloga (plitko more, debeo sloj crvenice i bujan biljni prekrivač).
Ostrva su bogato obrasla, tamo gde nisu napravljane veštačke čistine. Crnika, lovor, bor, ruzmarin i dr. uz odlično aklimatizovane suptropske biljke (libanski kedar, agave, palme, bambusi i dr.), čine neprohodne šikare i guste šume. Zbog zadržavanja velike zemljišne i vazdušne vlage livade su redovno zelene. Na jednom mestu je ostavljena močvara, kako bi posetioci imali uvid u to kako su Brioni izgledali pre isušivanja.

Među prvim plemenima koja su naselila Brione je ilirsko pleme Histri, nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u VI veku Hrvati. Na Brionima postoje mnogi kulturno-istorijski ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I-II veka i rimske terme, Venerin hram, vizantijski kastrum, bazilika Sv. Marije iz V-VI veka, crkva Sv. Germana iz XV veka...
Kad je u drugoj polovini XIX veka izgrađena Pula i obnovljeno njeno vojničko značenje (postaje glavna ratna luka Austrougarske), Brionska ostrva postaju važan deo njenog odbrambenog sistema. Godine 1893. austrijski industrijalac P. Kupelwajser kupuje ostrva i uz velike troškove vrši radove na njima. U tom radu učestvuje i Robert Koh, koji je iskorenio malariju sa ovih ostrva isušivanjem močvara i poribljavanjem močvare ribicama koje se hrane larvama komaraca. Nakon toga Brioni postaju mondensko letovalište poznato širom Evrope.

Turističke građevine su smeštenena istočnoj strani Velikog Briona, na mestu koje je najbliže kopnu.
Početkom XX veka do Prvog svetskog rata Brioni su bili jedno od najrenomiranijih sastajališta bogatih građanskih i aristokratskih turista. Prvi svetski rat, vojna okupacija, nazadovanje Pule i ekonomske promene su uprkos dobrim vezama (avionske i brodske linije za Trst i Veneciju) potisnule njihov značaj. Za vreme Drugog svetskog rata ostrva su bila opustošena. Neposredno pred kraj rata stradali su od bombardovanja hoteli i lučki uređaji na Velikom Brionu. Posle rata, turistički objekti su nacionalizovani, postepeno osposobljavani i modernizovani. Obnovljen je i inventar divljači.
Brioni su bili letnja rezidencija Josipa Broza Tita, koji je na njima primio više svetskih državnika, državnih delegacija i istaknutih političara.

Deo nacionalnog parka koristi se kao zvanična letnja rezidencija hrvatskog predsednika i zatvoren je za turiste.
IZVOR: Wikipedia
Za posetu Brionima od velike pomoći može biti i zvanični sajt ovog nacionalnog parka: BRIONI
Ono što mene zanima jeste da li se svaka poseta mora prethodno najaviti? I da li se Brioni obilaze isključivo sa vodičem? Koliko vremena je potrebno za obilazak? Da li obilazak uključuje i Veliki i Mali Brion?
Koliko košta karta za brod iz Fažane, a koliko ulaznica u nacionalni park?
Nadam se da je neko od vas bio i da ću dobiti odgovore na ova pitanja.

























