Naravno, dozvoljeno je i dobrodošlo dodavanje novih sadržaja, al' ovog puta isključivo i samo o Tasosu.
Ako vam je komfornije da i dalje svoje utiske o Tasosu pišete tamo gde ste navikli, činite tako, a ja ću, ako vi već to ne uradite, najkorisnije informacije kopirati ovde.
___________________________________________________________________________________________
T A S O S ![]()

Tasos je najsevernije ostrvo Egejskog arhipelaga, smešteno veoma blizu istočne obale grčke oblasti Makedonija, udaljeno 6 nautičkih milja (oko 11 kilometara) od luke Keramoti, 12 nautičkih milja (oko 22 kilometra) od grada Kavale, 27 nautičkih milja (oko 50 kilometara) od Svete Gore (Atosa).
Geografski ostrvo pripada teritoriji zvanoj Trakija, prefekturi Kavala.
Površina Tasosa iznosi oko 390 km2, što ga čini devetim po veličini ostrvom Grčke.
Od zapada prema istoku, ostrvo je široko 22 kilometra, a od severa prema jugu, dugačko je 26 kilometara, zahvaljujući čemu ima prilično pravilan, okruglast oblik.
Dužina tasoske obale, merena u krug, iznosi 93 km, što nam govori da je moguće obići ga za nepunih dva sata, vozeći se dobrim putem, većim delom tik uz more.
Glavnom ostrvu pripadaju još tri veoma mala ostrva: Tasopulo (na severnoj strani, preko puta Limenasa, glavnog grada ostrva), Kinira (na istočnoj strani, preko puta istoimenog antičkog gradića i čuvene Rajske plaže) i Panagija (na južnoj strani ostrva, blizu mesta Astris).
Na Tasosu postoje dva veća mesta (gradića, varošice), na samoj obali: Limenas (Thassos town) na severu ostrva, koji je najveći, a ujedno i glavni grad ostrva, i Limenarija na jugu ostrva. Pored njih postoji veći broj mesta srednje veličine ili sasvim malih mesta, takođe na obali, kao što su: Skala Rahoni, Skala Prinos, Skala Sotiros, Skala Kalirahis, Skala Maries, Pefkari, Potos, Astris, Kinira, Skala Potamia i Skala Panagija. U unutrašnjosti ostrva, nedaleko od pobrojanih mesta koja u svom nazivu sadrže dodatak „skala“, nalaze se istoimena mesta, samo bez ovog dodatka u nazivu, i to: Rahoni, Prinos, Sotiros, Kaliraki, Maries, Potamia i Panagija. Reč „skala“ znači „vrata“ ili „put“ ka selu u unutrašnjosti, a mogla bi da znači i „luka“, što će reći da svako od ovih mesta u unutrašnjosti ima svoj istureni, lučki deo na obali. Pored navedenih mesta, na ostrvu postoje i vrlo lepa i pre svega autentična planinska sela, kao što su: Teologos, Kastro i Kazaviti.
Prema popisu iz 2005. godine, na ostrvu živi oko 16.000 stanovnika, koje se pretežno bavi turizmom, ribolovom, stočarstvom, uzgojem i preradom maslina, voća i žitarica, proizvodnjom meda, vina i eksploatacijom čuvenog, belog tasoskog mermera.
Po sredini ostrva uzdiže se planinski venac Ipsarion, čiji je najviši vrh Ipsario, visine 1.127 metara iznad nivoa mora (prema nekim izvorima i oko 1.200 metara iznad nivoa mora ili nešto malo preko). Sledeći po visini je vrh Profitis Ilias, visine 1.108 metara iznad nivoa mora.
Zbog bujne vegetacije - mnoštva borova, kedrova, hrastova, nepreglednih plantaža maslina i najrazličitijih vrsta žbunja (tzv. makija), Tasos često nazivaju „Zeleno ostrvo“, „Šuma koja pliva“ ili „Smaragdno ostrvo“. Da ga pre dvadesetak godina (krajem osamdesetih) nije zahvatio veliki požar, ostrvo bi bilo još zelenije. U podacima stoji da je pre tog nemilog događaja šuma pokrivala čak 9/10 površine ostrva. Obzirom da je u požaru stradao južni deo ostrva, a na sreću ne i severni, danas se primećuje značajna razlika u gustini i vrsti vegetacije između ova dva ostrvska dela. Iz tog razloga na severu i dalje preovlađuju visoki četinari, a na jugu niže, žbunasto rastinje, maslinjaci i voćnjaci. Na Tasosu uspevaju i brojne vrste žitarica, voće, cveće i začinsko bilje (ruzmarin, origano, timijan i žalfija). Još iz antičkih vremena nadaleko je čuveno tasosko vino, zahvaljujući grožđu koje se uspešno gaji na ostrvu. Zabeleženo je da je egipatska kraljica Kleopatra jednom godišnje slala svoje brodove na Tasos po vino. Takođe, postoje priče da su bogovi sa Olimpa pili isključivo vino sa Tasosa. I danas, pored proizvodnje vina na samom ostrvu, vinarije širom Grčke otkupljuju tasosko grožđe i prerađuju ga u svojim pogonima.
Klima na Tasosu je zdrava i uravnotežena, o čemu je i sam Hipokrat, utemeljivač medicine kao nauke i najčuveniji grčki lekar, pisao tokom svog trogodišnjeg boravka na ostrvu, krajem 5. veka pre nove ere. Po mišljenju mnogih, Tasos je najlepši u kasno proleće i rano leto, zbog idealnih temperatura, bujne vegetacije i hiljada boja koje krase njegov krajolik.
Duž tasoske obale postoje brojni rtovi, kao isturene, izdignute tačke koje zalaze duboko u more (Pakis, Kefalas, Salonikos, Baburas, Diaporos, Gramvuza i drugi). Upravo zbog toga Tasos je poznat po velikom broju dostupnih vidikovaca, na koje nailazite pored puta krećući se u krug po ostrvu. Najčešće su vidikovci uređeni kao asfaltirana proširenja na putu, sa karakterističnom zidanom, kružnom kućicom, stolom i klupama za sedenje unutar nje i kantama za otpatke. Sa ovih tačaka pruža se pogled koji oduzima dah i koji prosto mami da bude ovekovečen objektivom fotoaparata ili kamere ili barem zabeležen duboko u riznici našeg sećanja.
Ubedljivo najlepsi pogled pruza se sa terase manastira Svetog Arhangela Mihaila, koji se nalazi na jugu ostrva, na stenovitim liticama iznad zaliva Livadi.

- manastir Svetog Arhangela Mihaila visoko na liticama

- pogled sa terase manastira Svetog Arhangela Mihaila na zaliv Livadi
U manastirskom kompleksu čuva se klin kojim je desna ruka Isusa Hrista bila prikovana za krst.
Ulaz u manastir je slobodan, uz poštovanje kodeksa oblačenja (pokrivene noge, ruke i ramena; žene obavezno u suknjama ili haljinama, nikako u pantalonama;). Turisti koji se ne obuku adekvatno, na ulazu dobijaju potrebne komade odeće, široke, sa gumom u struku, kako bi svima bili taman.
Fotografisanje unutar manastirskog kompleksa nije dozvoljeno.
Tasos obiluje rekama, potocima i izvorima. U blizini sela Maries nalazi se predivno jezero Gena i mnoštvo manjih slapova i kaskada, a u blizini sela Kastro prelepi vodopad. Zahvaljujući ovom bogatstvu, na ostrvu nikad nema restrikcija vode, a ista se bez bojazni može piti na svakom mestu.

- jezero Gena u selu Maries

- vodopad u selu Kastro
Prava tasoska atrakcija je i prirodni bazen u stenama nazvan Giola (čita se Jola), koga more dopunjava svežom vodom.

- Giola
Obavezno posetite restorane u tasoskim planinskim selima u kojima se prvenstveno služi jagnjetina spremljena na tradicionalan način, kao i jogurt sa medom i orasima - originalni dezert sa Tasosa.

- planinsko selo Panagia
Tasos je poznat i po fantastičnim zalascima Sunca, koji su naročito lepi i živopisni na jugu ostrva.

- zalazak Sunca na Tasosu
Iz mesta na jugu, u poslepodnevnim časovima ili tokom dana kada je nebo izuzetno vedro, na pučini se mogu videti ponosni i grandiozni obrisi Atosa (Svete Gore), a ako imate dvogled, tokom tih posebno vedrih dana, možete videti i manastire sa te strane Svete Gore, uključujući i srpski manastir Hilandar.
Obala Tasosa, gotovo celom dužinom, je izuzetno pitoma i pristupačna. Iz tog razloga na ostrvu postoji blizu 70 imenovanih, potpuno ili delimično uređenih plaža i još ko zna koliko malih, poludivljih ili divljih uvala. Zastupljeni su svi tipovi plaža, od onih sa sasvim sitnim, puderastim peskom zlatnožute, sivkaste ili čak bele boje, preko onih sa finim, sitno granuliranim šljunkom i onih sa nešto krupnijim šljunkom, oblutcima ili belim mermernim kamenčićima, do onih sa glatkim ili oštrijim stenama. Naravno, česte su i plaže koje predstavljaju kombinaciju navedenih tipova podloge, kako na obali, tako i u vodi. Češće su plaže bez prirodnog hlada, ali ima i onih sa debelom hladovinom, naročito na severnoj strani ostrva. Postoji i par plaža na kojima su talasi redovna pojava i koje su naročito omiljene kod mlađe populacije. Zaključak se sam nameće – svako će naći jednu ili više plaža po svom ukusu i bukvalno svakog dana svog letovanja će moći da uživa na potpuno različitim plažama, a kako pri prvoj poseti ostrvu neće stići da isproba ni deo njih, niti da otkrije sva blaga Tasosa, moraće da se vrati barem još nekoliko puta.
Najpoznatije imenovane plaže, krećući se od Limenasa prvo zapadnom stranom, te dalje ka jugu, a zatim u krug istočnom stranom nazad do Limenasa, su: Limanaki, Vurnelis, Tarzanas, Nisteri, Papalimani, Glikadi, Glifada, Glifoneri, Pahis, Rahoni, Skala Prinos/Dasilio, Skala Sotiros, Skala Kaliraki, Platanos (Beba), Skala Maries, Atspas (Šećerna plaža), Tripiti, Stelakis, Limenarija, Metalia, Pefkari, Potos, San Antonio, Rozo Gremos, Notos, Salonikios, Psiliamos, Astris, Kalami, Livadi, Timonia, Kekes, Aliki, Paradise beach, Kinira, Skala Potamia, Golden beach, Vati, Saliara ili Mermerna plaža, Makriamos i Karnagio.
Na svim plažama more je izuzetno čisto, bistro i prozirno do samog dna.
Prema najnovijim podacima, pravo da istaknu čuvenu Plavu zastavu, kao dokaz ispunjavanja strogih ekoloških i drugih standarda, na Tasosu imaju 4 plaže i to: Golden beach, Pefkari, Makriamos i gradska plaža u Limenasu, pored stare luke (tzv. Limanaki).
Fotografije plaža pronaćićete u okviru moje foto ture, čiji je zbirni prikaz dat ispod.
Kliknite na link: TASOS - NAJLEPŠE PLAŽE.
Tasoske plaže lepo je prikazala i forumašica 123. KLIK OVDE za njenu foto turu.
Fotografije najlepše plaže na ostrvu, po mišljenju forumaša, a i šire, koja je nepoznanica za većinu turista, pa čak i samih meštana, naćićete u okviru moje foto ture PLAVA LAGUNA.
Prema izvorima čuvenog, antičkog istoričara Herodota, ostrvo je dobilo ime po Tasosu, sinu (ili unuku) feničanskog kralja Aginora, koji je predvodeći deo organizovane, spasilačke, brodske ekspedicije stigao na ostrvo tražeći svoju sestru Evropu koju je oteo Zevs i tu se, obzirom da je nije pronašao, trajno nastanio, oduševljen klimatskim uslovima i bujnošću vegetacije, a i ne mogavši da se vrati kući bez nje.
Scena u kojoj Zevs, prerušen u bika, otima Evropu, prikazana je na spomen ploči u luci u Limenariji. Ista ova scena ovekovečena je i na grčkom izdanju novčića od jednog evra.
Prema drugoj teoriji, naziv Tasos etimološki je izveden od reči „drosos“ ili „svežina“, koju još od antičkih vremena „proizvodi“ bujna tasoska vegetacija.
Antički grčki pesnici su, zbog čistog vazduha i karakteristične svežine, ostrvo nazivali „Aeria“ („osvežavajući, letnji povetarac“) ili „Aethria“ („vedro nebo“), glorifikujući tako i samim nazivom njegove najistaknutije karakteristike.
Za ostrvo se vezuje i mit o sirenama koje su prema predanjima tu živele i svojim prelepim glasovima uspevale da omađijaju svakog muškarca koji bi ih čuo. Smatra se da su upravo te tasoske sirene začarale Odiseja na njegovom čuvenom putovanju i uspele da ga privole da na ostrvu zauvek ostane.
Kao i svi stari Grci i stanovnici Tasosa su verovali u 12 bogova sa Olimpa. Zaštitnik ostrva bio je bog Herakle, za kojeg se veruje da ne vodi poreklo od grčkog poluboga Herkula, što bi bilo očekivano, već od feničanskog boga Melkarta. Osim svom ktitoru Heraklu, stanovnici Tasosa su odavali posebne počasti i Posejdonu, bogu mora, i Artemidi, boginji lova.
Napomena: većina fotografija prikazanih gore (osim fotografija u okviru foto tura) preuzeta je sa sajta http://www.flickr.com.
___________________________________________________________________________________________
PUT DO TASOSA SOPSTVENIM PREVOZOM
Trajekt za Tasos mozete "uhvatiti" iz dva mesta: Kavala i Keramoti.
Sve do leta 2009. godine, trajekti su, istina retko, polazili i iz mesta Neo Peramos, koje je najblize Solunu, ali od kako je najveci deo auto puta Ignjacio zavrsen, tj. od kako se od Soluna do Kavale brze stize, ova linija je ukinuta.
A evo linka ka sajtu sa ovogodisnjim rasporedom polazaka trajekta iz Kavale za Skalu Prino i iz Keramotija za Limenas, sa cenama: KLIK OVDE.
Od Beograda do Kavale ima 787 kilometra.
Od Beograda do Keramotija ima 839 kilometra.
Iz Keramotija postoji najveci broj polazaka za Tasos i to vec od 5h ujutru po grckom vremenu. Odredisna tacka je Limenas ili Thassos town, na severu ostrva. Cene karata se razlikuju od prevoznika do prevoznika i krecu se, u jednom pravcu, od 1,5 do 3 evra za putnike (u zavisnosti da li su u pitanju deca ili odrasli) i od 16 do 20 evra za automobile (zavisi od duzine automobila, do 4,25 m ili preko 4,25 m).
Sve kilometraze, gore navedene, izracunate su uz pomoć sajta http://www.viamichelin.com/ za rutu od Beograda auto putem E-75 prema Nisu, zatim od Nisa do granicnog prelaza Presevo, dalje preko Tabanovaca, kroz Makedoniju, do granicnog prelaza Evzoni, pa do Soluna i od Soluna dalje ka Kavali i Keramotiju.
Evo mapa koje vam mogu biti od koristi na putu do Tasosa (u punoj velicini):
- auto mapa Makedonije
- mapa Grcke
- detaljna mapa Grcke - Halkidiki, prilaz Tasosu i TasosZa one koji voze na plin (auto gas, TNG, LPG) imam vaznu napomenu: OVOG GORIVA NA TASOSU NEMA.
Sve o auto gas pumpama u Grčkoj, kao i o novootvorenim auto gas pumpama na putu do Tasosa i nazad, u blizini Kavale, pročitajte OVDE.
Evo linka i ka sajtu sa mapom auto gas pumpi u Srbiji, uz napomenu da ovog goriva ima i na pumpama u Makedoniji:
MAPA SRBIJE SA UCRTANIM AUTO GAS PUMPAMA
Da biste tacno preracunali koliko ce vas kostati put do Tasosa i nazad sopstvenim vozilom, evo jos jednog korisnog linka:
CENE PUTARINA NA PUTEVIMA U SRBIJI
CENE PUTARINA NA PUTEVIMA U MAKEDONIJI
Napominjem da na putu do Tasosa po cenama putarina Srbija znatno prednjaci u odnosu na Makedoniju i Grcku. Zapravo, u Makedoniji cete platiti svega 2,5 evra na ime putarina (50 + 60 + 50 denara), a u Grckoj od granice pa sve do Kavale ili Keramotija postoji samo jedna, leta 2012. godine otvorena naplatna rampa, sa simbolicnom cenom putarine.
Kroz Makedoniju narocito savetujem postovanje ogranicenja brzine, jer policije ima na svakom cosku, a kako cujem vole odokativno da odredjuju visinu kazne koju ce vam naplatiti. Prvi radari su postavljeni odmah na ulasku u Makedoniju, zato vodite racuna !!!
Na forumima smo svake godine, pred pocetak letnje turisticke sezone, detaljno razmatrali gde je najbolje prenociti na putu do Tasosa, naravno pod uslovom da zelite da prepolovite put. Slozili smo se da je u Srbiji najbolje nociti (ili makar samo napraviti pauzu i mozda vecerati) u motelu "Predejane", koji je skoro renoviran. Naravno, mogucnost nocenja ili samo predaha, postoji i u nesto losijem i skromnijem motelu "Dzep". Forumasi koji su odlazili na granicni prelaz Prohor Pcinjski kazu da je dobro nociti u konacistu samog manastira Prohor Pcinjski, uz simbolicnu nadoknadu. Sto se nocenja u Makedoniji tice, imate vise opcija: hotel "Romantika" pokraj Velesa, hotel "Park" u mestu Negotino, novi hotel "Flamingo Casino" u Gevgeliji, vrlo blizu granicnog prelaza, apartmani "Dan Dar" u Novom Dojranu i hotel "Istatov" takođe u Novom Dojranu. Ipak, najhvaljeniji hotel u Makedoniji prethodnih sezona među forumašima bio je hotel "Popova Kula" u Demir Kapiji. U Grckoj je, sudeci po pisanju forumasa, najbolje prenociti u mestu Polikastro, nedaleko od granicnog prelaza Evzoni, gde postoji nekoliko hotela sa jednom, dve i tri zvezdice (npr. hotel "ASTRO") ili u samom Solunu, u kojem naravno postoji veliki broj hotela svih kategorija (ucesnici ovog foruma su najcesce unapred, preko Interneta, vrsili rezervaciju nocenja preko sajta: www.booking.com).
Verujem da je vecina vas primetila, ali moguce je da neki i nisu pa zato napominjem, da klikom na naziv svakog od pobrojanih hotela stizete na zvanicnu Internet prezentaciju istog ili bar na info stranicu, ukoliko zvanicna prezentacija ne postoji.
O prenoćištu ili dnevnom odmoru na putu do Grčke puno smo pisali OVDE.
KAKO POTREFITI PRAVO SKRETANJE OD SOLUNA KA KAVALI?
Imali smo malo forumsko savetovanje kako potrefiti pravo skretanje od Soluna za Kavalu. Priznajem, kad smo prvi put isli svojim kolima put Tasosa i ja sam vrlo brinula da li cemo se snaci i "ubosti" pravi put ka Kavali. Medjutim, na terenu, zahvaljujuci objasnjenjima sa foruma, nismo imali nikakvih problema. Drzali smo se sledeceg uputstva: "Kada prodjete granicni prelaz Evzoni i udjete u Grcku, posle nekih 50km nailazite na nadvoznjak. Pre nadvoznjaka je skretanje za Atinu i Edesu, a posle za Solun i Kavalu. Tu treba da skrenete i da vozite oko 12km. Mozete da brojite semafore, jer na petom skrecete levo. Cetvrti i peti su jako blizu, jedan pre, a drugi posle nadvoznjaka. Posle imate oko 5km pa skrecete poludesno i odmah levo za Kavalu. Prolazite kroz mali tunel i dalje nemate problema. Put je dobro obelezen, prvo idu obavestenja na grckom, a posle 200m i na nama razumljivom jeziku."
Dosta korisnih objasnjenja nacicete i u okviru forumske tee "SATOVA PATROLA DO GRCKE", u okviru koje narocito skrecem paznju na patrolu iz 2009. godine u kojoj je cika Alvirko objasnio kako obilaznicom oko Soluna izaci na put za Kavalu.
KAKO U POVRATKU POTREFITI PRAVO SKRETANJE KOD SOLUNA KA EVZONIJU?
Molim vas da obratite paznju na uputstvo koje cu dati, a koje je i nas spasilo da ne zalutamo u industrijsku zonu Soluna ili cak dospemo u sam centar grada. Tabla koju treba da uocite je postavljena na samom skretanju i vrlo lako moze da se desi da je promasite, a kako se nalazite na auto putu, nema sanse da okrenete i vratite se nazad. Dakle, evo uputstva koje je nama pomoglo da ne promasimo skretanje ka Evzoniju: "Kada se budete vracali za Beograd, pre Soluna imate znak - skretanje desno – Edesa - Skoplje. Tu skrenete i izlazite na put sa semaforima. Posle 10-ak km imate znak za Evzoni (skretanje desno ). Znak je postavljen sa desne strane puta (nije viseci) i nije bas veliki i narocito vidljiv, pa vozite u desnoj traci kako biste ga uocili i skrenuli gde treba. Kada skrenete prolazite kroz neku betonsku skalameriju koja je trebala da bude naplatna rampa i izlazite na put za Evzoni."
Najsvežije informacije o putovanju do Tasosa sopstvenim prevozom nalaze se OVDE.
Nadam se da sam vam barem malo




































































































